Kako računamo – metodologija kalkulatora

1. Baza proizvodnje po županiji (kWh/kW/god)

Svaka hrvatska županija ima različiti potencijal sunčevog zračenja. Kalkulator koristi prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje po instaliranom kilovatu (kWh/kWp/god) temeljene na podacima iz PVGIS sustava (Europska komisija) i iskustvenim vrijednostima iz prakse. Dalmacija proizvodi do 35% više energije godišnje od sjeverozapadne Hrvatske.

2. Faktori orijentacije krova

Orijentacija krova značajno utječe na ukupnu proizvodnju. Krov okrenut prema jugu (faktor 1.00) daje maksimalnu proizvodnju jer paneli primaju najviše sunčeve svjetlosti tijekom dana. Istok-zapad orijentacija (faktor 0.88) proizvodi oko 12% manje energije, ali ima ravnomjerniju dnevnu proizvodnju što može povećati samopotrošnju. Ostale orijentacije (faktor 0.78) uključuju ravne krovove, sjevernjačke orijentacije ili nepovoljne nagibe i smanjuju proizvodnju za oko 22%.

3. Faktor nagiba krova

Optimalni nagib za Hrvatsku iznosi oko 35° (faktor 1.00). Nagib od 25° ima faktor 0.98, nagib od 15° daje faktor 0.95, a nagib od 45° ima faktor 0.97. Razlike su relativno male (do 5%), ali ih kalkulator uzima u obzir za precizniju procjenu.

4. Zasjenjenje

Zasjenjenje od okolnih objekata, drveća ili dimnjaka smanjuje proizvodnju proporcionalno postotku zasjenjenja. Kalkulator primjenjuje linearnu korekciju: proizvodnja = baza × (1 − zasjenjenje%). Već 10% zasjenjenja može značajno utjecati na godišnji prinos sustava.

5. Model samopotrošnje (self-consumption)

Samopotrošnja označava postotak proizvedene energije koju kućanstvo direktno troši umjesto da je šalje u mrežu. Kalkulator procjenjuje samopotrošnju na temelju udjela dnevne potrošnje, orijentacije (istok-zapad poboljšava samopotrošnju jer ravnomjernije raspoređuje proizvodnju), baterije (dodaje 15–30 postotnih bodova uz ograničenje na 90%) i dnevnog punjenja EV-a (dodaje 5–15 postotnih bodova). Bez baterije tipična samopotrošnja je 30–55%, a s baterijom i EV-om može doseći 80–90%.

6. Formule

Kalkulator koristi sljedeće ključne formule: EV potrošnja (kWh/god) = godišnji km × (kWh/100km ÷ 100); Ukupna potrošnja = potrošnja kuće + EV potrošnja; Proizvodnja = snaga × baza × orijentacija × nagib × (1 − zasjenjenje); Preporučena snaga = ukupna potrošnja ÷ (baza × faktori); Ušteda = samopotrošnja × cijena struje + višak × otkupna cijena; Povrat = ukupna investicija ÷ godišnja ušteda. Za 20-godišnju uštedu uzima se u obzir degradacija panela od 0,5% godišnje.

Prosječna godišnja proizvodnja po županijama

Tablica prikazuje očekivanu godišnju proizvodnju po instaliranom kilovatu (kWh/kWp) za svaku hrvatsku županiju. Vrijednosti su konzervativne procjene temeljene na dostupnim podacima.

Zašto županija utječe na isplativost solarne elektrane?

Hrvatska se prostire od kontinentalne klime na sjeveru do mediteranske na jugu, što rezultira značajnim razlikama u sunčevom zračenju. Dubrovačko-neretvanska županija prima oko 35% više sunčeve energije godišnje nego Međimurska županija. To znači da isti sustav od 10 kWp u Dubrovniku proizvede oko 14.500 kWh godišnje, dok u Čakovcu proizvede oko 10.800 kWh. Ova razlika direktno utječe na povrat investicije: u Dalmaciji se investicija tipično vrati za 5–7 godina, dok u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za 7–10 godina.

Baterija i EV punjač – kada imaju smisla?

Baterija za pohranu energije

Baterija ima smisla kada je samopotrošnja bez nje niska (ispod 40–45%), kada kućanstvo troši značajan dio energije navečer i noću, ili kada se očekuje prelazak na net-billing model obračuna. Baterija od 10 kWh tipično podiže samopotrošnju za 15–25 postotnih bodova. Trenutna cijena baterija (400–600 €/kWh) znači da se sama baterija vraća sporije nego PV paneli, ali u kombinaciji s rastom cijena struje i promjenama regulatornog okvira postaje sve isplativija.

EV punjač i solarna elektrana

Električno vozilo koje se puni većinom danju iz vlastite solarne elektrane značajno poboljšava ekonomiku sustava. Prosječni EV troši oko 18 kWh na 100 km. Za godišnju kilometražu od 15.000 km to je dodatnih 2.700 kWh potrošnje koja se može pokriti iz viška proizvodnje umjesto da ide u mrežu po niskoj otkupnoj cijeni. Kalkulator uzima u obzir koliki postotak punjenja se odvija danju i prema tome izračunava utjecaj na samopotrošnju i potrebnu snagu sustava.